Vizija Eko Moslavine je čist i bogat grad, uredan okoliš i socijalno stabilna sredina. Zbrinjavanje otpada jedna je od djelatnosti od velikog utjecaja u ostvarenju tog zajedničkog cilja. U tome osobito važnu ulogu imaju građani. U proteklih nekoliko mjeseci građani Kutine, Popovače i Velike Ludine pokazali su izraženu razinu ekološke svijesti i brige o svojim gradovima i mjestima, jer žele živjeti u urednoj i čistoj okolini i tako doprinijeti očuvanju okoliša.
Slavko Sokol, direktor Eko Moslavine ugodno je iznenađen velikim brojem komentara, primjedbi, prijedloga i kritika za poboljšanje usluga odvoza i zbrinjavanja otpada. „Veliki interes građana pokazao je da odvoz otpada nije obična komunalna djelatnost. Riječ je o ozbiljnoj , sveobuhvatnoj djelatnosti koja uvelike utječe na kvalitetu življenja građana. Stoga je važno i njihovo sudjelovanje u donošenju odluka o načinima zbrinjavanja otpada. U ovom poslu krive procjene i sistemske greške, osobitu u razvojnom smislu, teško su popravljive, a ukupni utjecaj na okoliš i okolinu nemjerljiv, skup i teško popravljiv.“  Direktor Eko Moslavine zahvaljujući građanima na izvrsnoj suradnji ističe kako je zbog te suradnje ponovio analizu rješenja za zbrinjavanje otpada u skladu sa Zakonom. „Građani su ukazali na smjer razvoja Eko Moslavine. Dobro i na vrijeme. Neka planirana rješenja nisu dobra ili su bila nametnuta, a neka je vrijeme jednostavno pregazilo.“
Građani nas drže budnima i potiču na traženje najboljih rješenja, naglasio je Slavko Sokol. Odlagalište komunalnog otpada na kraju Radićeve ulice u Kutini sanirano je. Sukladno Zakonu i nacionalnom planu odlagalište će, kao i sva u Hrvatskoj, biti zatvoreno najkasnije do 2020. g. Neiskoristivi otpad zbrinjavat će se u Regionalnim centrima.
Reciklažno dvorište u blizini odlagališta u Kutini projektirano je 2010. g.  dobivena je i lokacijska dozvola, ali zbog raznih zavrzlama realizacija projekta još nije počela. U međuvremenu, istekla je lokacijska dozvola za  projekt.
Svako zlo za neko dobro, rekao je Slavko Sokol. „Da je taj projekt zaživio morali bi svoj nepotreban, ali koristan otpad nositi i razvrstavati ga u reciklažno dvorište udaljeno od centra grada gotovo 5 km. Kroz dvostruko povećanje cijene odvoza i zbrinjavanja otpada, po modelu financiranja razvoja, građani bi financirali megalomanske planove za opremu za sortiranje, postrojenje za mehaničku ili mehaničko biološku obradu otpada, postrojenje za kompostiranje i skupu drobilicu za građevinski otpad.“
Tehnologije obrade otpada su se razvijale. Zakon to nije pratio, pa sada imamo nekoliko dilema. „Poštivat ćemo Zakon, ali ćemo se svojim radnim i razvojnim aktivnostima truditi mijenjati ga i prilagođavati vremenu i novim tehnologijama, vodeći uvijek računa o interesima Eko Moslavine kao tvrtke i posebno brinući o interesu građana, korisnika usluga i ostvariti ih u realnim financijskim mogućnostima.” 
Reciklažno dvorište u komunalnoj zoni grada.  Prijedlog je građana kojeg u Eko Moslavini prihvaćaju i zato se traže rješenja da ono bude bliže građanima. Lokacija u Zagrebačkoj ulici pogodna je za reciklažno dvorište. U blizini odlagališta u novom je planu svojevrsni centar za razvrstavanje otpada. Direktor Eko Moslavine naglašava kako se u taj centar planira ugraditi oprema koja će na izlazu dati visokovrijedan deklasirani otpad, sekundarne sirovine značajne tržišne vrijednosti. „Cilj je odabrati tehnologiju koja će obradom otpada ostaviti minimalne količine neupotrebljivog otpada tako da odvoz i zbrinjavanje na nekom od regionalnih centara neće značajnije utjecati na cijenu odvoza i preuzimanja tog otpada.“
Alternativne tehnologije obrade otpada dopuštene su po sadašnjem Zakonu o održivom gospodarenju otpada. „To su moderne tehnologije gdje je ostatak praktički nula. Svega 3% inertnog materijala, uvjetno rečeno, ostaje za primjenu u cementarama i ciglanama kao punilo.  Primjenom novih tehnologija nakon obrade komunalnog otpada uz sekundarne sirovine; metal, staklo i keramiku iz postrojenja izlazi isključivo biodiesel i energija, a to je najbolje ekološko rješenje.“, objasnio je Slavko Sokol.
Katalitička depolimerizacija takva je, nova ekološki prihvatljiva tehnologija. Za investitore koji bi (iz)gradili takav pogon on bi bio profitabilan. „Lokalnoj zajednici pogon donosi višestruke koristi; od zapošljavanja, preko diversifikacije djelatnosti Eko Moslavine i, ne manje važno, siguran godišnji prihod. To znači dugoročno stabilno poslovanje Eko Moslavine u osnovnom obliku; preuzimanja i prijevoza komunalnog otpada bez obaveze zbrinjavanja i odlaganja.” 
Postrojenje može biti gdje želimo, dodaje Slavko Sokol. „Nema neugodnih mirisa, prašine, dimnjaka, nema ispusta u vodotoke, nema buke. Kamioni sa otpadom ulaze i izlaze prazni iz postrojenja. Iz tvornice izlaze korisne sekundarne sirovine, električna energija i autocisterne sa biodieselom.“, zaključuje direktor Eko Moslavine.   
Takve tvornice već rade u Španjolskoj i Njemačkoj. Gradnju tih tvornica u Hrvatskoj ZoGO dopušta kao eksperimentalno rješenje. Je li tu prilika za našu lokalnu sredinu? „Neće to biti ni lak ni jednostavan posao. Ali, isplati se. Jer, kako bi planet izgledao da nije bilo ovakvih izazova i mogućih sukoba?“, pita se Slavko Sokol.
Eko Moslavina spremna je na nove izazove uz potporu i suradnju građana. Direktor Slavko Sokol stoga i dalje očekuje prijedloge, primjedbe, kritike i sugestije građana kako bi o novim idejama i tehnologijama zauzeli stav i odredili smjer zajedničkog razvoja.