Odaberite...

Preuzimanja:
LETAK - Razvrstavanje otpada u kućanstvima

Korisne / informativne stranice
Naviku usvojimo i otpad odvojimo
Recikliranje

Video poveznice
-

EKO datumi

02.02.
Međunarodni dan zaštite močvara / World Wetlands Day
03.03.
Dan sunca / The Sun Day

03.03.
Svjetski dan divljih vrsta

21.03.
Svjetski dan zaštite šuma / International Day of Forests

22.03.
Svjetski dan voda / World Water Day

23.03.
Svjetski meteorološki dan / World Meteorology Day

27.03.
Dan akcije protiv prometa

*Posljednja subota u ožujku
SAT ZA PLANET ZEMLJU (Earth Hour)
10.04.
Pješke u školu

22.04.
Dan planeta Zemlje / Earth Day

26.04.
Svjetski dan obnovljivih izvora energije
15.05.
Dan akcije za klimu

22.05.
Svjetski dan biološke raznolikosti / International Biodiversity Day

24.05.
Europski dan parkova / European Day of Parks
05.06.
Svjetski dan zaštite okoliša / World Environment Day

08.06.
Svjetski dan oceana / World Ocean Day

08.06.
Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj / Croatian Day of Mountain Nature Protection

17.06.
Svjetski dan suzbijanja erozije i suše / World Day to Combat Desertification and Drought
03.07.
Međunarodni dan bez plastičnih vrećica / International Bag Free Day

16.07.
Dan stabla

28.07.
Dan zaštite prirode
06.08.
Antinuklearni dan (dan Hiroshime)

24.08.
Dan roda
16.09.
Međunarodni dan ozonskog omotača

22.09.
Europski dan bez automobila (World Car Free Day)
04.10.
Međunarodni dan zaštite životinja / World Animal Day

16.10.
Svjetski dan hrane / World Food Day
04.12.
Svjetski dan tla / World Soil Day

11.12.
Međunarodni dan planina / International Mountain Day

14.12.
Međunarodni dan protesta / International Day of Protest

19.12.
Dan protiv plastičnih vrećica u Hrvatskoj

29.12.
Međunarodni dan biološke raznolikosti / International Day for Biodiversity

Postupanje s otpadom

Statistički i grafički prikaz područja na kojem djelujemo

Tablica: Broj stanovnika i domaćinstava na području djelovanja (Izvor: Popis stanovništva 2011.g.)

GRAD / OPĆINA BR. STANOVNIKA BR. DOMAĆINSTAVA
 Grad Kutina 22.760  7.959 
 Grad Popovača 11.905  3.836 
 Općina Velika Ludina   2.625 885 

 

Planets Općina Velika Ludina Grad Popovača Grad Kutina


"CSGO (Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom) propisan hrvatskom i EU regulativom, uz stalan nadzor toka otpada, hijerarhijski utvrđuje mjere postupanja s otpadom: izbjegavanje, smanjivanje, recikliranje/oporaba, obrada, odlaganje."


"Otpad nije smeće."

"Otpad su sirovine na krivom mjestu."


Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Vrlo je važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorištavaju materijal od starih stvari kako bi napravili nove. Reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, neovisno od toga postoje li centri za reciklažu. Poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže, što je korisnije nego bacanje. Izrada komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primjer recikliranja. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom.

Načela gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

  1. "načelo onečišćivač plaća" – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad
  2. "načelo blizine" – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš
  3. "načelo samodostatnosti" – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada
  4. "načelo sljedivosti" – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu

Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.

Red prvenstva gospodarenja otpadom

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

  1. sprječavanje nastanka otpada
  2. priprema za ponovnu uporabu
  3. recikliranje
  4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
  5. zbrinjavanje otpada

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

Način gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće:

  1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
  2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom
  3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa
  4. nastajanje eksplozije ili požara

Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije.

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Republika Hrvatska obvezala se putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, otpadnog tekstila i obuće i medicinskog otpada do 1. siječnja 2015.

Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području izvršiti obavezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

  1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području,
  2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,
  3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i
  4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Izvadak iz čl. 35. st. 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 94/13).

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zaprimati otpad propisan Dodatkom III Pravilnika o gospodarenju otpadom i otpad propisan posebnim propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. O lokacijama reciklažnih dvorišta raspitajte se kod davatelja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada ili jedinice lokalne samouprave.

Korisnik javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada dužan je predavati problematični otpad odvojeno od miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada. Troškove gospodarenja komunalnim otpadom snosi razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira komunalni otpad kao otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.).

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada dužna je osigurati jedinica lokalne samouprave.

U 2014. godini ukupno je proizvedeno 1.637.371 t komunalnog otpada. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 382 kg, odnosno dnevna količina 1,04 kg proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku. Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 76%.

Kako bi pridonijeli poboljšanju stanja okoliša i ispunili zadane ciljeve važno je osigurati odvojeno sakupljanje otpada čime bi se smanjila količina otpada predviđena za odlaganje, a istovremeno iskoristila vrijedna svojstva odvojeno sakupljenog otpada.

Postupanje s otpadnom ambalažom propisano je Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži ('Narodne novine', br. 88/1578/16).

  • AMBALAŽA je svaki proizvod, bez obzira na materijal od kojeg je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do potrošača.  

  • JEDNOKRATNA AMBALAŽA je ambalaža izrađena samo za jednu uporabu.

  • POVRATNA (višekratna) AMBALAŽA je ambalaža koja se, nakon što se isprazni, ponovno uporabljuje u istu svrhu. Povrat i višekratnu uporabu ove ambalaže osigurava proizvođač ili prodavatelj sustavom pologa (kaucije) ili na neki drugi način.

  • OTPADNA AMBALAŽA je ambalaža koja nastaje nakon odvajanja proizvoda od ambalaže u koju je proizvod bio pakiran a koju posjednik odbacuje ili predaje kao otpad.
     

SUSTAV POVRATNE NAKNADE

OTPADNA AMBALAŽA U SUSTAVU POVRATNE NAKNADE je staklena, plastična (PET) i metalna (Al/Fe) jednokratna ambalaža za piće (osim one za mlijeko i tekuće mliječne proizvode) koja je volumena većeg od 0,20 l i koja na sebi ima oznaku sustava povratne naknade.

Pravo potrošača na naknadu prilikom 
vraćanja ambalaže od pića u trgovine i reciklažna dvorišta

Potrošač (kupac) ima pravo na naknadu u iznosu od 0,50 kn za svaku jedinicu ambalaže za piće (PET bocu, staklenu bocu i Al-Fe limenku) koja je u sustavu povratne naknade, a koju je vratio u trgovinu ili predao u reciklažno dvorište. Ambalaža koju potrošač vraća u trgovinu ili predaje u reciklažno dvorište mora biti ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena, a bar-kod i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljivi i čitljivi. Za ambalažu koja ne odgovara navedenim uvjetima, kao ni za povratnu ambalažu, potrošač nema pravo na spomenutu naknadu.

Obveze prodavatelja (trgovina) i reciklažnih dvorišta 
prilikom preuzimanja ambalaže od pića od potrošača

Prodavatelj (trgovina) koji prodaje pića a čiji je prodajni prostor veći od 200 četvornih metara te osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, obvezni su tijekom cijelog radnog vremena preuzimati  od potrošača ambalažu od pića te su dužni:

  • jasno i vidljivo označiti mjesto preuzimanja ambalaže od pića te informirati potrošača o načinu preuzimanja iste (ručno ili putem aparata za preuzimanje ambalaže),
  • omogućiti prihvat ambalaže i isplatiti naknadu potrošaču za predanu ambalažu.

Prodavatelj koji obavlja trgovinu na veliko i koji u svojoj ponudi ima pića, obvezan je omogućiti preuzimanje ambalaže od pića od svojih kupaca (kafića, restorana, hotela i sl.).

NAPOMENA: Prodavatelj (trgovina) čiji je prodajni prostor manji od 200 četvornih metara nije obvezan, ali može od potrošača preuzimati ambalažu od pića samostalno unutar vlastitog prodajnog prostora ili u suradnji sa sakupljačem izvan vlastitog prodajnog prostora. 

OSTALA OTPADNA AMBALAŽA KOJA JE NEOPASNI OTPAD

Fizičke osobe (građani) dužne su ambalažu koja je neopasni otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju prema vrsti materijala (staklo, papir i karton, plastika, drvo, metal) odlagati u odgovarajući spremnik komunalne tvrtke ili predati u reciklažno dvorište, a mogu je  predati i prodavatelju prilikom kupnje proizvoda ili predati sakupljaču otpadne ambalaže.

Registrirane osobe (tvrtke, obrti, ustanove, organizacije i dr.) također su dužne ambalažu koja je neopasni otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju prema vrsti materijala predati sakupljaču otpadne ambalaže.

OTPADNA AMBALAŽA KOJA JE OPASNI OTPAD

Otpadna ambalaža koja je opasni otpad je otpadna ambalaža u kojoj je proizvod koji sadrži opasne tvari ili su u takvoj ambalaži ostaci tih tvari (npr. ambalaža od boja, lakova, razrjeđivača, sredstava za čišćenje, sredstava za zaštitu bilja i sl.).

Fizičke osobe (građani) dužne su ambalažu koja je opasni otpad odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju odvojeno predati u reciklažno dvorište ili prodavatelju (u trgovinu) proizvoda od kojih je nastala ova otpadna ambalaža ili sakupljaču otpadne ambalaže.

Registrirane osobe (tvrtke, obrti, ustanove, organizacije i dr.) dužne su ambalažu koja je opasni otpad predati sakupljaču otpadne ambalaže.

Obveze prodavatelja (trgovina) prilikom preuzimanja 
otpadne ambalaže koja je opasni otpad

Prodavatelj koji prodaje proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad obvezan je preuzimati otpadnu ambalažu koja je opasni otpad od fizičkih osoba.

Prodavatelj je obvezan postaviti spremnik za sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad i na vidnom mjestu, na ulazu za potrošače u trgovinu, informirati potrošače o mogućnosti predaje odnosno obvezi preuzimanja otpadne ambalaže koja je opasni otpad u njegovom prodajnom prostoru tijekom cijelog radnog vremena prodajnog mjesta.

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prednost pred ostalim postupcima ima sprječavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

Ponovna uporaba predstavlja mjeru sprječavanja nastanka otpada, a odnosi se na postupke kojima se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili njihovih dijelova, koji još nisu ušli u tokove otpada, u istu svrhu za koju su izvorno napravljeni.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine ('Narodne novine', br. 3/17) predviđa uspostavu centara za ponovnu uporabu, kao mjeru sprječavanja nastanka otpada kojom se potiče razmjena i ponovna uporaba isluženih predmeta koje posjednik ne treba i ne želi, a još se uvijek mogu koristiti. Ponovna uporaba ujedno ima pozitivne učinke na okoliš, štedi sirovine i energiju te je radno intenzivna, čime se potiče otvaranje novih radnih mjesta.

Centri za ponovnu uporabu i mreže za ponovnu uporabu predstavljaju subjekte čija je aktivnost sakupljanje, obnova ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad. Kroz centre za ponovnu uporabu ponovno će se moći uporabiti tekstil (odjeća i obuća), namještaj, električni i elektronički uređaji te predmeti široke potrošnje poput posuđa, knjiga, igračaka, sportske opreme, bicikala, dječje opreme i slično.

Centri za ponovnu uporabu mogu, pod propisanim uvjetima, proizvode ili dijelove proizvoda koji su postali otpad postupkom oporabe odnosno pripremom za ponovnu uporabu (provjera, čišćenje ili popravak) pripremiti za ponovnu uporabu i uz ukidanje statusa otpada vratiti na tržište kao proizvod.

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prednost pred ostalim postupcima ima sprječavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.

Ponovna uporaba predstavlja mjeru sprječavanja nastanka otpada, a odnosi se na postupke kojima se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili njihovih dijelova, koji još nisu ušli u tokove otpada, u istu svrhu za koju su izvorno napravljeni.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine ('Narodne novine', br. 3/17) predviđa uspostavu centara za ponovnu uporabu, kao mjeru sprječavanja nastanka otpada kojom se potiče razmjena i ponovna uporaba isluženih predmeta koje posjednik ne treba i ne želi, a još se uvijek mogu koristiti. Ponovna uporaba ujedno ima pozitivne učinke na okoliš, štedi sirovine i energiju te je radno intenzivna, čime se potiče otvaranje novih radnih mjesta.

Centri za ponovnu uporabu i mreže za ponovnu uporabu predstavljaju subjekte čija je aktivnost sakupljanje, obnova ili popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad. Kroz centre za ponovnu uporabu ponovno će se moći uporabiti tekstil (odjeća i obuća), namještaj, električni i elektronički uređaji te predmeti široke potrošnje poput posuđa, knjiga, igračaka, sportske opreme, bicikala, dječje opreme i slično.

Centri za ponovnu uporabu mogu, pod propisanim uvjetima, proizvode ili dijelove proizvoda koji su postali otpad postupkom oporabe odnosno pripremom za ponovnu uporabu (provjera, čišćenje ili popravak) pripremiti za ponovnu uporabu i uz ukidanje statusa otpada vratiti na tržište kao proizvod.