Odaberite...

Informacije / obavijesti

BLAGAJNA:

07 - 14 (PONEDJELJAK - PETAK)

Pauza: 09:30 - 10:00

Trg kralja Tomislava 10/I, Kutina

Tel: 044 659 038

RAD SA STRANKAMA (UPRAVA)

07 - 15 (PONEDJELJAK - PETAK)

Pauza: 10:00 - 10:30

Trg kralja Tomislava 10/I, Kutina

Tel: 044 659 030 (Centrala)

PORTA DRUŠTVA

00 - 24 (PONEDJELJAK - NEDJELJA)

Zagrebačka 1, Kutina

Tel: 044 691 435

ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA:

07 - 19 (PONEDJELJAK - PETAK; LJETNO RADNO VRIJEME)

07 - 17 (PONEDJELJAK - PETAK; ZIMSKO RADNO VRIJEME)

Stjepana Radića 298a, Kutina

Tel: 044 625 388

 

Ostali kontakti EKO MOSLAVINA d.o.o.

BEZ NAKNADE:

  • Plaćanje računa za uslugu odvoza komunalnog otpada možete izvršiti fizički na Blagajni EKO MOSLAVINE, Trg kralja Tomislava 10/I, Kutina, u vremenu od 07 - 14 sati radnim danom (PON - PET).
  • U Kreditnoj Banci Zagreb računi su također plativi bez naknade, uplatom na transakcijski račun IBAN HR92 2481 0001 1310 0031 2.


Plaćate račune internet ili mobilnim bankarstvom? Ugovorite uslugu i-Račun i ne prepisujte više podatke s uplatnica! Usluga je dostupna u internet i mobilnom bankarstvu Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Hrvatske poštanske banke, Hypo Alpe Adria Bank i OTP banke. Za više informacija posjetite www.iracun.hr .
O načinu podnošenja prigovora potrošača pročitajte Obavijest.

Biootpad

Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njrgovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, toplina i kompost, kao konačni produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće (voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti). Posebno veseli kada kompost koristimo za povećanje kvalitete vlastitog vrta, cvjetnjaka ili travnjaka.


Što se može kompostirati?

kuhinjski otpad (ostaci kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.);

vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.); 

ostali biootpad (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).

 

Kružni tok biootpada

(Kliknite na sliku za uvećani prikaz)

Što se ne može kompostirati?
tekući ostaci kuhane hrane,
meso, riba, kosti, koža,
mliječni proizvodi, ulja i masti, 
pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad,
obojani i lakirani drveni otpad,
papirnati i stakleni otpad,
odjeća, cigarete i dr.

Iskoristite otpad iz kuhinje i vrta!

Jeste li znali da biootpad čini gotovo trećinu Vašeg kućnog otpada?

Jeste li znali da je biootpad sirovina za dobivanje komposta?

Jeste li znali da je kompost koristan dodatak tlu?


Kompostiranje u svom vrtu

Proizvodnja komposta iz vlastitog biootpada - korist i zadovoljstvo. Po vrijednosti se izjednačava s postupcima za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada. Najbolji pomagači su djeca.

U procesu kompostiranja sudjeluju:

Makrofauna - organizmi veličine 2 - 20 mm usitnjavaju supstancu, čime se povećava obujam i rahlost tla;

Mezofauna - organizmi veličine 0,2 - 2 mm sudjeluju u razgradnji biootpada;

Mikroorganizmi - razgradnja biootpada.


Uspješno kompostiranje - osiguravanje optimalnih životnih uvjeta za spomenute organizme.

Optimalni uvjeti su:

dovoljno različitog, biološki lako razgradivog biootpada (organizmima jamči hranu);

stalna i dostatna vlažnost (prevelika količina vode zatvorit će zračne prolaze, aerobni organizmi ugibaju, zastoj procesa, brzo razvijanje anaerobnih organizama i pojava neugodnog mirisa) - provjera vlažnosti "metodom knedle";

dostatna količina zraka (negodan miris je znak da nema dovoljno zraka, prozračivanje hrpe postiže se prevrtanjem i miješanjem te dodavanjem strukturnog materijala - najbolje usitnjene grančice);

odgovarajuća temperatura (zimske temperature ne pogoduju biološkim procesima, a ljetne mogu dovesti do isušivanja materijala; optimalna temperatura okoline je 20 - 25oC).


Kako i gdje kompostirati?

Temelj dobrog kompostiranja je miješanje:

suhih i vlažnih dijelova biootpada,

većih i manjih dijelova biootpada,

svježih i starijih dijelova biootpada,

kuhinjskog i vrtnog biootpada

1. Kompostiranje u hrpama / ograđenom prostoru - najčešće

2. Vrtni komposteri - zbog nedostatka prostora


Kompostiranje u hrpama ili u ograđenom prostoru

minimalna površina za kompostiranje je 2m2,

od oko 5m2 biootpada dobije se oko 2m2 komposta - dovoljno za kvalitetan uzgoj cvijeća i povrća u vrtu

najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenovit kut vrta / dvorišta zaštićen od izravnih udara vjetra (izbjegavati mračna i hladna mjesta)


Izrada komposta

1. U ograđeni prostor (drvena oplata, opeka ili dr.) na dno hrpe staviti usitnjeno granje (visina sloja do 15cm);

2. Na to dodati sloj lišća, a zatim slojeve biootpada, koje prethodno treba izmiješati i usitniti na komade manje od 5cm (visina sloja oko 20cm);

3. Između slojeva biootpada nasuti tanki sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta;

4. Postupak ponavljati dok kompostna hrpa ne dosegne visinu od 1,2m

5. Zgotovljenu hrpu prekriti materijalom (jutena vreća, slama i sl.) koji propušta zrak, smanjuje isušivanje i gubitak topline, onemogućava ispiranje hranjivih sastojaka te sprječava raznošenje vjetrom).

6. Kompostnu hrpu treba prevrtati radi prozračivanja, otklanjanja neugodnih mirisa i suvišne vlage - na početku najkasnije nakon 5 - 6 tjedana, poslije toga svaka 2 mjeseca.

7. Nakon 3 do 4 mjeseca temperatura se smanjuje s 50 - 60oC na temperaturu okoline.

8. Poslije 9 do 12 mjeseci kompost je zreo te ga treba prosijati (sito s veličinom rupa oko 1cm). Veće komade koji su ostali na situ vratiti u proces kompostiranja.


Kompostiranje u vrtnom komposteru:

Konstrukcijom tzv. brzih vrtnih kompostera bitno je smanjeno isušivanje materijala i pretjerano ovlaživanje oborinama.

Materijal se slaže u komposter na isti način, kao i u bilo koji drugi ograđeni prostor. Radi dodatnog miješanja i prosijavanja, potrebno je barem 2 puta godišnje komposter skinuti s kompostne hrpe.


"Dobro je znati":

Za uspješno kompostiranje koristiti isključivo neobojan drveni otpad bez čavala i dr. (posebno važno za dobivanje ekološki čistog komposta).

Drvo se zbog sadržaja lignina sporo kompostira, ali je dragocjen materijal za prozračivanje vlažnog kuhinjskog otpada.

Zbog smole, ostaci crnogorice se sporo kompostiraju, pa ih u kompostnu hrpu treba umiješati u čim manjoj količini.

Veće količine vlažnog biootpada ne odlagati na jedno mjesto, već ravnomjerno razdijeliti po kompostnoj hrpi.

Zaražene i bolesne dijelove biljaka ne odlagati u kompostni materijal.

Nije preporučljivo davati umjetna gnojiva niti bilo koji drugi materijal za "ubrzanje procesa".

Korisno je dodavanje zemlje, zatim čiste kamene prašine i svježeg komposta.

Kora nekih agruma, posebice limuna, usporava tijek kompostiranja te je u maloj količini treba pomiješati s ostalim biootpadom.

Lišće i ljuske oraha, kestena, jablana, platana i lijeske sadrže tvari koje u početnoj fazi zaustavljaju razvoj mikroorganizama, pa ih stoga treba u maloj količini pomiješati s ostalim biootpadom, vrtnom zemljom i svježim kompostom.

Ako se u kompostnoj hrpi pojave glodavci, što je posljedica dodavanja previše hrane i slabog miješanja, hrpu presložiti tako da ostaci hrane dođu u sredinu i zatim ih potpuno prekriti starim kompostom i zemljom.


Biološka obrada pomoću gujavica

U nedostatku prostora, obrada biootpada se može organizirati na balkonu ili u podrumu.

U takvim je uvjetima najbolje koristiti posebnu vrstu gujavica (Eisenia foetida - "kišna gujavica", za početak dovoljno 100 gujavica - nabaviti kod uzgajivača).

Koriste se različite posude, koje na stijenkama imaju rupice zbog prozračivanja i drenaže.

Zahtijeva se povećana vlažnost kompostnog materijala, a zimi grijani prostor.

Ispod posude s gujavicama, potrebno je staviti posudu za procjeđenu vodu te vodu redovno prazniti.

Na donju posudu s kompostnim materijalom moguće je staviti još jednu posudu (mora imati izbušeno dno kako bi gujavice mogle prijeći u nju).